Malo stresa je dobro. Ona mobilizira mozak, pomaže brzo fokusiranje na zadatak, pokazuje najbolji rezultat na natjecanjima, osvaja publiku tijekom javnog govora. Ali kad stres postane kroničan, ne možemo govoriti o pozitivnom učinku.
Stres smanjuje mozak
Stres potječe iz hipotalamičko-hipofizno-nadbubrežnog sustava. U napetoj situaciji, kora nadbubrežne žlijezde izlučuje kortizol, katabolički hormon koji podržava ljudsku aktivnost tako da se može nositi s poteškoćama. No, njegovo produljeno izlaganje je loše za mozak.
Hipokampus uzima glavni teret. Učinci stresa na hipokampus: kritički osvrt na mjesto gdje se nalaze mnogi receptori kortizola. U normalnim situacijama pomažu u normalizaciji proizvodnje hormona. Dok dugo zadržavaju visoke razine kortizola, neki receptori umiru. To može dovesti do oštećenja pamćenja, uzrokovati probleme s učenjem. U isto vrijeme, amigdala postaje osjetljivija, a to čini osobu nervoznom i nemirnom.
Druga posljedica je smanjenje sposobnosti hormonskog sustava da kontrolira razine stresa. Ali to nije sve.
Zbog visokog sadržaja kortizola, mozak je smanjen.
Učinak hormona uništava sinaptičke veze između neurona i mijenja veličinu prefrontalnog korteksa, koji je odgovoran za koncentraciju, donošenje odluka, socijalnu interakciju.
Stoga, kronični stres ne samo da umanjuje pamćenje i koncentraciju, već može dovesti do depresije i demencije.
Stres utječe na genetiku
Eksperimenti pokazuju da kronični stres može utjecati na ozbiljnost određenih gena. Ovaj zaključak, znanstvenici su napravili na temelju eksperimenta Reverzibilnost reakcije metilnog ritma u odraslom potomstvu putem dodatka metila: mijenjanje epigenetskog obilježavanja kasnije u životu u štakorima.
Način na koji majka brine o potomstvu određuje kako će djeca naknadno reagirati na stres. Brižni i pažljivi roditelji odgajaju dijete koje je otporno na stresne situacije. U mozgu ima više receptora kortizola, koji reguliraju odgovor na negativan učinak. Djeca majki koje zanemaruju skrb više su podložne stresu zbog manje receptora.
Takve se promjene nazivaju epigenetske, jer ne utječu na samu DNA sekvencu. Ali oni su naslijeđeni, a reakcija na stres koji je dobila potomstvo jedne majke proširila se na nekoliko generacija.
Stres se mora boriti
Kako bismo spriječili nepovratne promjene u mozgu, moramo se nositi sa stresom i smanjiti razinu kortizola. Najjednostavniji načini su duboko disanje i meditacija. Fizički napor također pomaže, ali ovdje je važno znati mjeru: pretjerano vježbanje u sportu može povećati razinu kortizola.
